U utorak, 31. ožujka, obilježava se 35. godišnjica redarstvene akcije „Plitvice“, poznate kao „Krvavi Uskrs“, u kojoj je poginuo policajac Josip Jović (22), prva hrvatska žrtva Domovinskog rata.

Akcija, iako razmjerno malog opsega u odnosu na kasnija ratna zbivanja, imala je snažan psihološki i politički učinak. Kako je istaknuo general zbora Josip Lucić, tadašnji zapovjednik specijalne policije, upravo je taj događaj bio „upaljač“ koji je potaknuo daljnji razvoj sukoba i učvrstio uvjerenje da se Hrvatska može suprotstaviti velikosrpskoj politici.

Pobuna dijela srpskog stanovništva kulminirala je u ožujku 1991. pokušajem preuzimanja Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji su pobunjenici željeli uključiti u tzv. SAO Krajinu. Nakon zauzimanja upravne zgrade i blokade prometnica, hrvatski državni vrh donio je odluku o uspostavi ustavnopravnog poretka na tom području.

Policijska akcija započela je u noći s 30. na 31. ožujka u iznimno teškim vremenskim uvjetima, uz snijeg i gustu maglu. Pripadnici specijalnih postrojbi MUP-a, uključujući ATJ Lučko i jedinicu Rakitje, naišli su na zasjedu pobunjenika te bili izloženi snažnoj paljbi. Unatoč tome, uspjeli su ovladati područjem i potisnuti napadače prema Korenici.

Tijekom akcije ranjeno je devet hrvatskih policajaca, a smrtno je stradao Josip Jović. U sukobima je poginuo i jedan pobunjenik, dok je 29 osoba uhićeno. Situaciju je dodatno zakomplicirao dolazak oklopnih snaga JNA, no, unatoč napetosti, izbjegnut je izravan sukob.

Već sljedećeg dana uspostavljena je policijska postaja na Plitvicama, čime je potvrđen hrvatski suverenitet nad tim područjem. Akcija „Plitvice“ ostala je simbol početka otvorenog sukoba i jedan od ključnih trenutaka u novijoj hrvatskoj povijesti.